PREDSJEDNIK NIKOLA MARKOVIć U POSJETI LOVAčKOM SAVEZU SLOVENIJE: DOGOVORENA JOš PLODNIJA SARADNJA

Na prethodnom sastanku Svjetske federacije za lovstvo CIC-a, koordinacionog foruma za Centralnu i Istočnu Evropu, koji je održan sredinom prošlog mjeseca u Beogradu, predstavnici Lovačkih saveza Slovenije i Crne Gore pozvali su zemlje regiona na bližu saradnju u zaštiti populacija divljači u zajedničkim predjelima Dinarskih planina.

Na poziv Lovačkog saveza Slovenije predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković boravio je nedavno u radnoj posjeti ovom Savezu, gdje je sa presjednikom Srećkom Felix Kropeom, direktorom stručnih službi Srečkom Žerjavom, predsjednikom CIC-a, koordinacionog foruma za Centralnu i Istočnu Evropu Tonijem Vršćajem i direktorom lovišta sa posebnom namjenom Jankom Mehleom razgovarao  o ovom pitanju i nizu drugih pitanja vezanih za lovstvo regiona.

Konstatovano je dosta sličnosti kada je u pitanju lovstvo u zemljama regiona.  Istaknuto je da su naručito dobri stanišni uslovi zajedničkih područja Dinarskih planina - Dinarida, planinskog vjenaca koji se proteže  kroz Sloveniju, Hrvatsku,  Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju, i da su u dobroj mjeri očuvane populacije divljači u njima, ali ih zajedničkim mjerama gazdovanja treba još više unaprijediti. S tim u vezi dogovoren je sastanak u Sloveniji 20. i 21 juna, u organizaciji CIC-a koordinacionog foruma za Centralnu i Istočnu Evropu, na koji će biti pozvani predstavnici svih nacionalnih  asocijacija lovaca zemalja jugoistočne Europe. Na ovom sastanku oni će biti upoznati sa zajedničkim projektom, koji bi se finansirao iz međunarodnih fondova, i koji bi bio usmjeren ka rješavanje pitanja održivog upravljanja populacijama velikih zvijeri na području Dinarida i rješavanju drugih otvorenih pitanja.

Dinarske planine ili Dinaridi

Dinarske planine ili Dinaridi su planinski vjenac u južnoj Evropi, koji se proteže zapadnim dijelom Balkanskog poluostrva kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju.

Vjenac Dinarskih planina se pruža pravcem sjeverozapad-jugositok, prateći Jadransku obalu. Na sjeverozapadu on se dotiče sa Julijanskim Alpima, a na jugoistoku Šarsko-Pindski planinski vjenac. Dužina Dinarskog lanaca je 645 km. Najviša planina su Prokletije sa Jezerskim Vrhom na 2.692 metra nadmorske visine, a prosječna visina planina je 1500-2200 m, dok su planine na obodu niže.

Geološki gledano ovaj planinski masiv formiran je u karbonatima (krečnjaci, dolomiti, dolomitični krečnjaci) Adrijske platforme, tokom procesa Alpske orogeneze. Zbog svoje geološke građe, Dinaridi su uzeti kao tipičan primjer razvoja kraškog procesa u svijetu. Od geomorfoloških oblika, najbrojniji su oblici kraškog procesa, kako površinski, tako i podzemni. Javljaju se i oblici fluvijalnog procesa, specifičnih za kras (klisure, kanjoni, slijepe doline, ponornice, viseće doline). Na visokim planinama, prisutni su i oblici glacijalnog procesa, kao što su cirkovi, valovi, morene, kao i lednička jezera.

Najpoznatije planine Dinarskog sistema su: Bijela gora, Biokovo, Bjelašnica, Velebit, Visitor, Golija, Dinara, Durmitor, Zlatar, Zlatibor, Igman, Jahorina, Jelica, Kamešnica, Lovćen, Ljubišnja, Orjen, Prokletije, Romanija, Rumija, Sinjajevina, Snežnik, Tara, Trebević, Treskavica i Čvrsnica.

U Dinarskim planinama susrećemo dosta vrsta divljih životinja među kojima su od krupne divljači najznačajnije mrki medvjed (Ursus arctos L.), vuk (Canis lupus L.), srna (Capreolus capreolus L.), divokoza (Rupicapra rupicapra L.), divlja svinja (Sus scrofa L.) i druge.

U Dinaridima svoja staništa nalaze i mnoge vrsta sitne dlakave i pernate divljači.

Predstavnici Lovačkog saveza Slovenije istakli su da je naš Savez dao veliki doprinos kada je u pitanju međunarodna saradnja u cilju očuvanja prirode i divljači i razvoja dobrosusjedskih odnosa u regionu.

Razgovarano je o mnogim pitanjima koja su vezana za lovstvo, a najviše je razgovarano o lovnom zakonodavstvu i organizacionoj strukturi lovstva Slovenije i Crne Gore. Konstatovano je da da su oni dosta slični i da su temelj očuvanja populacija divljači.

Tema sastanku u Ljubljani bila je saradnja dva Saveza. Konstatatovana je dosadašnja dobra saradnja i zaključeno da ona treba biti još bolja pa je dogovoreno potpisivanje sporazuma pod sloganom „Divljač ne poznaje granice“. Ovaj sporazum, kako je predviđeno, biće potpisan u septembru na Cetinju.

Sporazumom će biti unaprijeđena dosadašnja saradnja u svim segmentima lovstva, posebno kada je u pitanju održivi razvoj divljači u čiju svrhu će u Crnoj Gori biti organizovano niz predavanja. Planirano je poboljšanje saradnje i kada je u pitanju lovno streljaštvo i lovna kinologija kroz učešće na zajedničkim manifestacijama: takmičenjima, okruglim stolovima i slično.